PROMETNA MREŽA U BOSNI I HERCEGOVINI

Mreža magistralnih puteva u BiH dugačka je ukupno 3.788 km. Povezanost države magistralnim putevima je 7,4 km/100 km2. Mreža regionalnih puteva je dugačka 4.842 km, a lokalnih puteva oko 14.000 km. Ukupna dužina prometne mreže u BiH je oko 22.630 km od čega je 14.020 km dužina asfaltiranih puteva.
Dužina Europskih puteva (E-putevi) u BiH iznosi ukupno 995 km (E-59, E-65, E-73, E-661, E-761 I E-762). Europski putevi kroz BiH na većem broju dionica ne omogućavaju odvijanje prometa poželjnom brzinom. Razlozi su, između ostalog, mali radijusi krivina, veliki i česti usponi, prolazi kroz naselja i gradove, te neadekvatno održavanje.
BiH je tek sredinom 2003. godine izgradila prvih 11 km autoceste.
U periodu od 1966.-2003. godine vršena je obimna sanacija šteta iz ratnog perioda. Sanirani su magistralni putevi, mostovi i tuneli. Saniranje ratnih šteta na putnoj infrastrukturi realizirano je do sada uglavnom putem donatorske pomoći i povoljnih kredita. Projektom “Hitne obnove prometa” izvršena je rehabilitacija oko 2.200 km puteva i 58 mostova i utrošeno oko 447 miliona KM.

Studija Transport master plan BiH

Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) je financirala izradu Studije Master plana prometa u Bosni i Hercegovini (mart 2001), što predstavlja prvi poslijeratni dokument ovog nivoa u oblasti prometa, a što se koristi za mnoge druge studije i odluke, pa i za izradu Planersko-studijske dokumentacije autoceste na Koridoru 5c.
Ova Studija je utvrdila prioritetne prometne koridore BiH, što će poslije, u dobroj mjeri, potvrditi naknadne studije.
Istovremeno, ova Studija je definirala najvažnije ciljeve prometnog sektora BiH, kao i scenario razvoja do 2020. godine. Scenario razvoja je podijeljen u tri faze:

I faza (kratkoročna): 2000.-2005. - Rehabilitacija i stabilizacija

II faza (srednjoročna): 2006.-2010. – Puna funkcionalnost i modernizacija

III faza (dugoročna): 2011.-2020. – Struktuiranje i napredak

AUTOPUT NA KORIDORU 5c

Koridor 5c uvršten je u mrežu TEM prometne infrastrukture Jugoistočne Europe na        III Europskoj konferenciji ministara prometa, održanoj u Helsinkiju 1997. godine, i ide od Budimpešte (Mađarska), preko Osijeka (Hrvatska), Sarajeva (BiH), do luke Ploče (Hrvatska). Kroz BiH, trasa koridora 5c dužine oko 330 km ide sredinom zemlje, pravcem sjever-jug, dolinama rijeka Bosne i Neretve.

Prometni koridor Vc na potezu kroz BiH uključuje:

• E-put E-73 Šamac -Doboj -Sarajevo -Mostar -Čapljina -Doljani, koji preko luke Ploče ima izlaz na Jadransko more, dok se na sjeveru spaja u Budimpešti,
• željeznička pruga Šamac -Doboj -Sarajevo -Mostar -Čapljina -Metković,
• aerodromi Sarajevo i Mostar,
• plovni putevi i pristaništa na rijekama Savi, Bosni i Neretvi.

Dužina autoceste na Koridoru 5c od sjevera prema jugu po sekcijama:

KORIDOR 5c U REGIONALNIM I EUROPSKIM PLANOVIMA

Regionalne prometne studije TIRS i REBIS

U ime Ministarstva vanjskih poslova R. Francuske, Francuska agencija za razvoj  (AFD) je financirala Regionalnu studiju prometne infrastrukture na Balkanu (TIRS, mart 2002.),  pod pokroviteljstvom Europske konferencije ministara prometa (ECMT), Europske komisije, Europske investicione banke (EIB). Ova Studija je identificirala glavne priorite za sve zemlje pojedinačno. U Bosni i Hercegovini je naglašen značaj Koridora 5c, kao glavnog regionalnog projekta, odnosno Pan-europskog koridora, koji je povezan sa TEN mrežom.

Memorandum za razvoj prometne infrastrukture Jugoistočne Europe

Na osnovu dostignutih rezultata prethodnih studija TIRS i REBIS, ministri prometa zemalja regiona su potpisali Memorandum o razumijevanju za razvoj Osnovne prometne mreže u  Jugoistočnoj Europi.
Memorandumom je predviđen način implementiranja, tijela implementiranja, suradnja zemalja i drugo.
Memorandum posebno potencira razvoj Pan-europskih koridora, među kojima i Koridor 5c.

Europska komisija – Grupa visokog nivoa, Brisel

Dobre prometne veze EU i susjednih zemalja, nesmetan i siguran promet ljudi i roba, su osnova za bolju trgovinu, održivi ekonomski razvoj, konkurenciju i dr. To je posebno važno jer se očekuje da će se do 2020. godine povećati promet za više od 100%.
Promjene koje su nastale u prometnoj politici EU su «povukle» i druge aktivnosti i brojne konferencije EK i Konferencije europskih ministara prometa.
Posebno je značajan seminar «Proširena Europa za promet», održan u Santijago de Compostela u junu 2004. godine, kada je osnovana  Grupa visokog nivoa (High Level Group - HLG) sa mandatom da utvrdi nove prometne osnove (axes) između nove TEN mreže (EU) i susjednih zemalja (26), među kojima i zemlje Jugoistočne Europe (JIE).
Mandat HLG: nove prometne osnove; lista prioritenih projekata i povećanje međuoperativnost.
Prometne osnove BiH koje imaju regionalni i Europski uticaj i značaj su:
Koridor 5c i rijeka Sava sa lukama Bosanski Šamac i Brčko.